DEMOGRAFSKO-ZDRAVSTVENA SITUACIJA I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU

Zavod za javno zdravlje Pančevo pokriva svojom delatnošću Južnobanatski okrug površine 4248 km2 sa 313 937 stanovnika, prema popisu iz 2002.godine, sa 8 opština (najveca opština Pančevo 127162, najmanja opština Opovo 11016 stanovnika) u okviru kojih se nalazi 94 naseljenih mesta. Prosečna gustina naseljenosti je 74 stanovnika po 1 km2. Osnovne vitalne događaje stanovnika Južnobanatskog okruga u 2002. godine karakteriše blagi porast stope nataliteta, stope prirodnog priraštaja i pad opšte smrtnosti, ali još uvek su to negativne vrednosti tako da i dalje starosna struktura stanovništva Južnobanatskog okruga odgovara regresivnom biološkom tipu. Stopa smrtnosti odojčadi kao najosetljiviji pokazatelj rada zdravstvene službe pa i ukupnog socijalno-ekonomskog miljea, varirala je poslednjih nekoliko godina, u 2000. i 2001.godini iznosila je 13.30 promila, da bi u 2002. godini došlo do porasta stope smrtnosti odojčadi na 14.30 promila. U pogledu uzroka smrti, uočava se pad udela nasilnih smrti u poslednjih 10 godina (1992. godine iznosi 4,61% a u 2000. godini 2.98%), medjutim u 2001.god. beleži se porast udela nasilne smrti na 4,63%, a u 2002. godini oped pad na 3,80%. Vrednosti stopa specificnog mortaliteta u pogledu vodećih uzroka prirodnih smrti pokazuju da se u Južnobanatskom okrugu u 2002. godini nalaze bolesti cirkulatornog sistema i tumori cijem nastanku znatno doprinosi demografska stuktura stanovništva i stil savremenog nacina života ljudi na ovom području (smanjena fizička aktivnost, neadekvatna ishrana, korišcenje duvana i aklohola i drugo). Karakteristicno za 2002. godinu je pojava nedefinisanih uzroka smrti (po X reviziji Medunarodne klasifikacije bolesti XVIII grupa - simptomi, znaci i patološki klinicki i laboratorijski nalazi) na trecem mestu što je predpostavka smanjenog korišćenja zdravstvene zaštite preminulih te samim tim i nemogucnost da se precizno utvrdi uzrok njihove smrti.
Registrovano oboljevanje tokom poslednjih godina je u padu što nije sasvim realan odraz oboljevanja stanovnika Južnobanatskog okruga nego odraz smanjenog korišćenja zdravstvene zaštite u državnim zdravstvenim ustanovama. Vrednost stope vanbolnickog morbiditeta odraslih i dalje pada te se sa 1459/1000 stanovnika u 2000. godini pala na 1271/1000 stanovnika u 2001. godini i 1023 stanovnika koliko iznosi stopa u 2002. godini. Na prvom mestu se nalaze oboljenja iz grupe respiratornih oboljenja (307/1000 stanovnika - dijagnoza akutna upala ždrela i tonzila), na drugom mestu nalazi grupa bolesti krvotoka (182/1000), na trecem mestu se nalaze oboljenja mišicno-koštanog sistema (102/1000 – dijagnoza druga oboljenja leda). U mnogim grupama registrovanih oboljenja preovladuju hronična masovna nezarazna oboljenja koja su kao i uzroci smrti rezultat starenja i savremenog nacina života stanovništva. Kada je u pitanju registrovano oboljevanje dece do 18 godina izdvajaju se oboljenja sistema za disanje (1228/1000 - dijagnoza akutna upala ždrela i tonzila), zatim bolesti sistema za varenje (88/1000) i na trecem mestu povrede, trovanja i nedovoljno definisana stanja. Oboljevanje registrovano u vanbolnickim zdravstvenim ustanovama Južnobanatskog okruga odgovara po obimu i strukturi oboljevanja stanovništva Vojvodine.
Registrovano oboljevanje stanovništva u bolnickoj zdravstvenoj zaštiti u opštim bolnicama varira u poslednjih 10 godina, s tim da je u 200. godini (7157 epizoda bolnickog lecenja na 100.000 stanovnika) došlo do blagog smanjenja korišcenja bolnicke zdravstvene zaštite za 1,5% u odnosu na 2001 godinu (7247 epizoda na 100.000 stanovnika. Na prvom mestu u registrovanom bolnickom morbiditetu se nalaze bolesti sistema za varenje (1155/100.000), na drugom bolesti sistema krvotoka (1066/100.000), a na trećem bolesti sistema za disanje (842/100.000 stan.), na cetvrtom mestu su bolesti mokračno-polnog sistema (788/100 000), a na petom mestu tumori (554/100 000).
Broj porodjaja u zdravstvenim ustanovama Južnobanatskog okruga u 2002. godini povecan je za 0,28% u odnosu na 2001. godinu, a broj pobacaja smanjen za 9,2%.
Veliki broj naseljenih mesta u svim opštinama u Južnobanatskom okrugu ima adekvatno organizovanu, razvijenu, razgranatu i dostupnu mrežu zdravstvenih ustanova, ciji je osnivac Republika Srbija i ciju organizaciju i rad prati Zavod za zaštitu zdravlja u Pancevu. Na okrugu se nalazi 13 zdravstvenih ustanova: 6 domova zdravlja, 1 apoteka, 2 zdravstvena centra, 3 specijalne bolnice i 1 zavod za zaštitu zdravlja. Pored njih Zavod prati i rad 5 ustanove socijalne zaštite koje obavljaju zdravstvenu delatnost. U njima je u 2002. godini bilo zaposleno ukupno 4523 radnika (72% medicinski a 28% nemedicinski radnici) što se beleži kao blago progresivna vrednost u poslednjih 8 godina. Ukupna obezbedenost lekarima u Južnobanatskom okrugu iznosi 408 stanovnika po 1 lekaru što odgovara boljem nivou obezbedenosti nego u Srbiji.